Dobna granica za korištenje koju postavlja Facebook je 13 godina, no ne traži se i dokaz o stvarnoj starosti korisnika, što omogućava i djeci mlađoj od 13 godina da koriste Facebook.
U nekim zemljama postoje preporuke da se dobna granica za korištenje Facebooka pomakne s 13 na 18 godina, no sve dok Facebook ne bude kontrolirao stvarnu starost korisnika, odlučujuću ulogu u tome hoće li dijete koristiti Facebook ili ne, imaju roditelji.
Dopustiti djetetu mlađem od 13 godina da koristi Facebook je prilično riskantno. Naime, prilično je nezamislivo da će dijete imati sposobnost ili strpljenje da bi svoj Facebook profil učinilo dovoljno privatnim, a kako bi se zaštitilo od neželjenih pristupa i eksploatacije svojih osobnih slika i sadržaja.
Ukoliko kao roditelj odlučite dopustiti svom djetetu mlađem od 13 godina da koristi Facebook, tada bi ste trebali biti u mogućnosti sa sigurnošću potvrdno odgovoriti na slijedeća pitanja:
1) Znate li urediti sve postavke privatnosti koje su potrebne za visoku razinu privatnosti na Facebooku?
2) Da li ste u tijeku sa svim izmjenama koje Facebook čini sa svojim postavkama privatnosti?
3) Jeste li spremni i sami koristiti Facebook i biti prijatelj svom djetetu?
4) Hoće li vam dijete dopustiti da mu budete prijatelj na Facebooku?
5) Znate li kako pomoći djetetu da spriječi online zlostavljanja, i na koji bi način moglo odgovoriti ukoliko je izloženo takvoj vrsti zlostavljanja? Znate li gdje se nalazi tipka za blokiranje?
6) Možete li iskreno reći da ste sigurni u ono što vaše dijete doživljava i čemu je izloženo kada je online?Ako niste sigurni možete li na gore navedena pitanja odgovoriti potvrdno, informirajte se i educirajte zajedno sa svojim djetetom prije nego mu dozvolite otvaranje Facebooka.
Roditelji, dakle, trebaju biti educirani o načinima na koje mogu pomoći djeci da se zaštite na Facebooku; što je potrebno učiniti da bi se prevenirale neželjene posljedice i na koji način Facebook može biti koristan kada se pravilno koristi.
Facebook omogućava djeci da budu u kontaktu s prijateljima, rođacima, imaju potporu vršnjaka, dijele informacije i zabavljaju se. Ukoliko dijete nije na Facebooku može se osjećati isključeno i iz razgovora koji se odvijaju u školskom dvorištu. U današnje je vrijeme djeci nemoguće zabraniti Facebook, jer su društvene mreže usko vezane uz društveni položaj i samopoštovanje mladih ljudi, ali bi roditelji trebali naučiti djecu kako koristiti internet i koje su njegove potencijalne opasnosti.
U kojoj je dobi dijete spremno za korištenje Facebooka ovisi o njegovom emocionalnom, mentalnom i socijalnom razvoju. Svako je dijete drugačije, stoga će roditelji sami najbolje procijeniti kada će svom djetetu dopustiti korištenje Facebooka.
Istraživanja ukazuju na slijedeće:
Negativni učinci korištenja Facebooka:
1) Teenageri koji suviše često koriste Facebook mogu postati narcisoidni (prekomjerno fascinirani sa samim sobom) i tašti.
2) Teenageri koji su često na Facebooku mogu razviti psihološke poremećaje, kao što su antisocijalna ponašanja, manija i agresivne tendencije.
3) Teenageri koji se osim na Facebooku „predoziraju“ i video igrama, češće izostaju iz škole, skloniji su razvijanju bolova u trbuhu, imaju teškoće sa spavanjem i općenito se osjećaju anksioznije i depresivnije.
4) Učenici i studenti koji su tijekom učenja češće provjeravali svoj Facebook profil postizali su lošije rezultate na testovima i imali općenito lošije ocjene.
Pozitivni učinci korištenja Facebooka:
1) Mladi ljudi koji su provodili određeno vrijeme na Facebooku razvijali su „virtualnu empatiju“ i na taj način pozitivno utjecali na svoje online prijatelje, te su pokazivali više empatije i u svakodnevnom životu
2) Online društvene mreže mogu pomoći sramežljivoj djeci i introvertiranim adolescentima da nauče kako se iza sigurnosti ekrana družiti sa svojim vršnjacima što se kasnije eventualno može proširiti i na licem u lice interakcije
3) Korištenje Facebooka može na pozitivan način utjecati na samopoštovanje i pomoći djeci da razviju svoj osobni identitet i postanu samosvjesniji.
Nadziranje aktivnosti djeteta na Facebooku je u većini slučajeva gubitak vremena, budući da će dijete u vrlo kratkom vremenu pronaći način kako da vas nadmudri. Ako vam dijete i dopusti da mu budete prijatelj na Facebooku, to ne znači da nije otvorilo drugi Facebook račun na kojem se može „opustiti“.
Nadalje, istraživanja ukazuju na činjenicu da mnoga djeca ne žele reći svojim roditeljima da su zlostavljana ili imaju neko loše iskustvo na Facebooku, jer se boje da će im roditelji zabraniti pristup internetu i društvenim mrežama.
Savjet roditeljima je da sa svojim djetetom razgovaraju i grade odnos međusobnog povjerenja, pa će dijete, ukoliko i bude imalo neki problem, bilo da se radi o zlostavljanju ili uznemiravajućim fotografijama, o tome otvoreno razgovarati, a roditelji će biti u mogućnosti procijeniti aktivnost svog djeteta na društvenim mrežama, razgovarati o uklanjanju neprikladnih sadržaja ili kontakata s problematičnim ljudima. Dogovorite sa svojim djetetom pravila ponašanja i poštivanja dogovorenog vremena korištenja Facebooka. Primjerice, dogovorite se s djetetom o ne korištenju Facebooka u kasnijim večernjim satima kada je vrijeme za spavanje, ograničite vremensko trajanje korištenja Facebooka na maksimalno dva sata dnevno po mogućnosti u vrijeme kada je prisutan barem jedan roditelj. Sjetite se da je komunikacija bit roditeljstva. Razgovarajte sa svojom djecom i slušajte ih, omjer bi trebao biti približno takav da vi govorite jednu minutu, a slušate dijete pet minuta.
materijal koristio Večernji list
